Krstarenje Đerdapskom klisurom u trajanju od 1,5h - polazak iz Donjeg Milanovca / Termini na upit za zatvorene grupe (firme, sindikate...)
na upit



OPIS DESTINACIJE PLAN I PROGRAM CENE I USLOVI NAPOMENE

Đerdapska klisura jedan je od najlepših prizora u ovom delu sveta, gde Dunav menja svoju širinu od par kilometara do par stotina metara, vijuga i juri, gradeći moćnu klisuru visokih stenovitih litica. Đerdap se pominje još od pre nove ere, kada su trgovci iz stare Grčke tuda prevozili robu malim drvenim brodovima. Veći značaj Đerdap dobija za vreme rimskih careva, kada se probijaju putevi na levoj i desnoj obali, kojima je trebalo omogućiti legionarima prolaz u pohod na Dakiju (današnja Rumunija). Mnogi rimski carevi su učestvovali u uređenju Đerdapa, počevši još od Julija Cezara, ali je najpoznatiji ostao Trajan, osvajač Dakije, koji je uspeo da obezbedi prolaz kroz klisuru. On je dovršio put uklesan u stene desne obale Dunava, i izgradio prvi most na Dunavu između Turnu-Severina i Kostola, koji su njegovi naslednici srušili pri povlačenju iz Dakije, u strahu da ova plemena ne napadnu već oslabljenu rimsku imperiju. 

Tokom srednjeg veka, za vreme krstaških ratova i nakon dolaska Turaka, Dunav postaje poprište borbi, pa se u ovim predelima grade tvrđave.

Pojavom parnih brodova, negde u XVIII veku, Đerdap postaje opet aktuelan, i aktivira se stari problem. Naime, još u rimsko doba, Dunav je u predelu današnjeg Sipa dobio naziv Željezna vrata, jer je u ovom delu plovidba bila faktički onemogućena, zbog velikog pada nivoa vode i podvodnih stena. Zato je već dvadesetih godina XIX veka počelo ispitivanje plovidbenih uslova i probijanje kanala kod Sipa, ali i pored toga, Dunav nije obuzdan sve do šezdesetih godina XX veka, kad je izgrađena brana i hidrocentrala (Đerdap I, II i III, jedno od najvećih postrojenja u ovom delu Evrope), čime je potpuno izmenjen tok reke. Na žalost, ovim je poplavljen i rimski put, i jedino što svedoči o njemu sad je Trajanova tabla, koja se može videti samo iz broda, jer je svega par metara iznad nivoa vode.

Godine 1966. na platou iznad Dunava, otkriveno je i 8.000 godina staro neolitsko naselje Lepenski Vir, gde se mogu videti ostaci (osnove) kuća i svetski poznate kamene statuice. Izgradnjom akumulacionog jezera, plato gde je bilo naselje je potopljen, a lokalitet je izmešten na 25 metara viši nivo.

 


Krstarenje Đerdapskom klisurom u trajanju od 1,5h - polazak iz Donjeg Milanovca / Termini na upit za zatvorene grupe (firme, sindikate...)
na upit


OPIS DESTINACIJE
PLAN I PROGRAM
CENE I USLOVI
NAPOMENE

Đerdapska klisura jedan je od najlepših prizora u ovom delu sveta, gde Dunav menja svoju širinu od par kilometara do par stotina metara, vijuga i juri, gradeći moćnu klisuru visokih stenovitih litica. Đerdap se pominje još od pre nove ere, kada su trgovci iz stare Grčke tuda prevozili robu malim drvenim brodovima. Veći značaj Đerdap dobija za vreme rimskih careva, kada se probijaju putevi na levoj i desnoj obali, kojima je trebalo omogućiti legionarima prolaz u pohod na Dakiju (današnja Rumunija). Mnogi rimski carevi su učestvovali u uređenju Đerdapa, počevši još od Julija Cezara, ali je najpoznatiji ostao Trajan, osvajač Dakije, koji je uspeo da obezbedi prolaz kroz klisuru. On je dovršio put uklesan u stene desne obale Dunava, i izgradio prvi most na Dunavu između Turnu-Severina i Kostola, koji su njegovi naslednici srušili pri povlačenju iz Dakije, u strahu da ova plemena ne napadnu već oslabljenu rimsku imperiju. 

Tokom srednjeg veka, za vreme krstaških ratova i nakon dolaska Turaka, Dunav postaje poprište borbi, pa se u ovim predelima grade tvrđave.

Pojavom parnih brodova, negde u XVIII veku, Đerdap postaje opet aktuelan, i aktivira se stari problem. Naime, još u rimsko doba, Dunav je u predelu današnjeg Sipa dobio naziv Željezna vrata, jer je u ovom delu plovidba bila faktički onemogućena, zbog velikog pada nivoa vode i podvodnih stena. Zato je već dvadesetih godina XIX veka počelo ispitivanje plovidbenih uslova i probijanje kanala kod Sipa, ali i pored toga, Dunav nije obuzdan sve do šezdesetih godina XX veka, kad je izgrađena brana i hidrocentrala (Đerdap I, II i III, jedno od najvećih postrojenja u ovom delu Evrope), čime je potpuno izmenjen tok reke. Na žalost, ovim je poplavljen i rimski put, i jedino što svedoči o njemu sad je Trajanova tabla, koja se može videti samo iz broda, jer je svega par metara iznad nivoa vode.

Godine 1966. na platou iznad Dunava, otkriveno je i 8.000 godina staro neolitsko naselje Lepenski Vir, gde se mogu videti ostaci (osnove) kuća i svetski poznate kamene statuice. Izgradnjom akumulacionog jezera, plato gde je bilo naselje je potopljen, a lokalitet je izmešten na 25 metara viši nivo.

 


upit@travelklub.rs (upiti i rezervacije) office@travelklub.rs (saradnje) 011/2630-791 065/8089-351
rad.danom: 10h-18h; vikendom ne radimo Pjarona de Mondezira 36, Beograd @ 2013-2025 TRAVEL KLUB - All rights reserved.
ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI
Sadržaj na sajtu je informativnog karaktera. Za tačne informacije molimo da nas pozovete ili nam pošaljete e-mail. Sadržaj na sajtu može biti postavljen i od strane trećih osoba. Ukoliko neki deo sadržaja (tekst, video, fotografija, vizual ili nešto slično) narušava nečiju privatnost, autorska prava i intelektualnu svojinu, molimo da nas kontaktirate. Isti će biti automatski uklonjen ili potpisan uz saglasnost autora. Hvala na razumevanju.