BORAČKI KRŠ, raj u srcu Šumadije - divlja priroda, pitoma Gruža i Gružansko jezero / Termini na upit za zatvorene grupe (firme, sindikate...) / jednodnevni izlet (370km + 3,77km pešačka tura)
na upit




OPIS DESTINACIJE PLAN I PROGRAM CENE I USLOVI NAPOMENE

Boracki krs

Borački krš je vulkanski masiv Gledićkih planina koji se uzdiže iznad gružanskog sela Borač gde su nekada prolazili karavanski putevi na putu ka Dubrovniku i gde je u doba vladavine Despota Stefana Lazarevica postojao utvrđeni grad. Nobičan oblik, geološki sastav i struktura boračkih stena formiraju redak prirodni fenomen na vrhovima sa kojih se pruža nezaboravan pogled na čitavu Gružu, Gružansko jezero, Knić i Kragujevac...

Borač, danas malo šumadijsko selo u opštini Knić, nekad je bio veliki grad i važan vojni, politički i kulturni centar u srednjevekovnoj Srbiji. Iznad crkve Svetog Arhangela Gavrila iz 14.veka izdiže se prirodni fenomen vulkanskog porekla, Borački Krš. Na njemu su jedva vidljivi ostaci srednjevekovnog grada Borača na kom je i Despot Stefan Lazarević imao svoju rezidenciju.
Ovo je jedna od retkih akcija koja nudi raznolike mogućnosti i koja može da zadovolji i ljude slabije kondicije a željne uživanja ali i one željne avanture i dobrog penjanja. Iznad crkve se izdižu strme i teško pristupačne južne litice Krša ali je pristup sa druge strane veoma jednostavan, stazom koja zaobilazi Krš i ulazi u šumu. Trek kreće od same crkve ispred koje se može parkirati vozilo, prolazi pored starog groblja iz 17.veka (nažalost potpuno zarslog) i nakon poslednjih kuća skreće levo u šumu. Do samog grebena ima svega oko 1,5 km i stiže se lako i brzo. Sa grebena se pruža predivan pogled na Gružansko Jezero i celu Šumadiju. Vrlo blizu na levoj strani grebena nalazi se mali drveni krst (koji je bio srušen kada smo došli pa smo ga namestili ponovo) koji bi trebalo da predstavlja najvišu tačku Boračkog Krša (515 m.n.v.). Do njega bi uz malo muke svako mogao da stigne dok se za nastavak grebenom mora malo više potruditi. Dobar deo grupe je prošao još dalje nakon čega smo se vratili i krenuli ka desnoj strani grebena koja je još atraktivnija, sa brojnim figurama koje je nekada vulkanska masa izvajala u stenama. Kratko se vraćamo kroz šumu i ponovo izlazimo na stene. Najpre imamo jedan silazak koji je malo nezgodniji ako je veća grupa ljudi ali na sreću postavljeni su klinovi pa smo postavili uže kako bi grupa brže sišla kroz ovaj prvi deo. Posle toga je jedan usek koji treba popeti mada oni vičniji mogu naći i drugu opciju. Sledi još jedan silazak i dolazi se podno stene na kojoj je veliki krst i penjanje na nju predstavlja šlag na tortu ove prelepe akcije. Planinarima vičnim stenama to neće predstavljati veliki problem mada za prosečnog planinara nije nimalo jednostavno. Na steni pored krsta nema mesta za veliki broj ljudi te treba biti oprezan. Nakon toga sledi povratak do šume i nazad istim putem do početne tačke.

Spomen kompleks Takovski grm obuhvata prostor na kome je na Cveti 1815.godine srpski narod predvođen Knezom Milošem Obrenovićem doneo istorijsku odluku o nastavku borbe za oslobođenje  Srbije, čime je počelo stvaranje moderne srpske države. Na najlepšem mestu u Takovu mogu se videti: legendarni Takovski grm pod kojim je Knez Miloš izgovorio istorijske reči “Evo mene eto vas, rat Turcima”, prvi spomenik podignut u čast ustanika 1887.godine kao i spomenik iz novijeg vremena koji prikazuje Kneza Miloša i arhimandrita Melentija Popovića u momentu proglašenja ustanka.Obilazak spomen kompleksa u trajanju od oko 1h i pauza za odmor i osveženje u tradicionalnom restoranu Zapis koji se nalazi na ulazu u kompleks. Poseta muzeju Drugog srpskog ustanka u  Takovu.


Manastir Vraćevšnicu 

Manastir Vraćevšnicu  je po predanju, podigao  srpski vlastelin Radič Postupović   u znak zahvalnosti Bogu što su se svi meštani  iz kosovskog boja vratili živi i zdravi pa je po tome njihovo selo na putu izmedju Gornjeg Milanovca i Kragujevca nazvano Vraćevšnica. Ne zna se tačna godina izgradnje ali se navodi da je to bilo pre 1428.U  crkvi  posvećenoj Svetom Đorđu održana je na Đurđevdan 1818. godine skupština na kojoj je doneta istorijska odluka da se Kragujevac proglasi za prvu prestonicu nove srpske države. U porti manastira  Knez Mihailo je 1860. obnovio srušeni Milošev  Konak u kome se danas mogu  videti  vredni portreti i originalni predmeti iz doba Obrenovića. U dvorištu manastira sahranjena je majka Kneza Miloša Baba Višnja


BORAČKI KRŠ, raj u srcu Šumadije - divlja priroda, pitoma Gruža i Gružansko jezero / Termini na upit za zatvorene grupe (firme, sindikate...) / jednodnevni izlet (370km + 3,77km pešačka tura)
na upit



OPIS DESTINACIJE
PLAN I PROGRAM
CENE I USLOVI
NAPOMENE

Boracki krs

Borački krš je vulkanski masiv Gledićkih planina koji se uzdiže iznad gružanskog sela Borač gde su nekada prolazili karavanski putevi na putu ka Dubrovniku i gde je u doba vladavine Despota Stefana Lazarevica postojao utvrđeni grad. Nobičan oblik, geološki sastav i struktura boračkih stena formiraju redak prirodni fenomen na vrhovima sa kojih se pruža nezaboravan pogled na čitavu Gružu, Gružansko jezero, Knić i Kragujevac...

Borač, danas malo šumadijsko selo u opštini Knić, nekad je bio veliki grad i važan vojni, politički i kulturni centar u srednjevekovnoj Srbiji. Iznad crkve Svetog Arhangela Gavrila iz 14.veka izdiže se prirodni fenomen vulkanskog porekla, Borački Krš. Na njemu su jedva vidljivi ostaci srednjevekovnog grada Borača na kom je i Despot Stefan Lazarević imao svoju rezidenciju.
Ovo je jedna od retkih akcija koja nudi raznolike mogućnosti i koja može da zadovolji i ljude slabije kondicije a željne uživanja ali i one željne avanture i dobrog penjanja. Iznad crkve se izdižu strme i teško pristupačne južne litice Krša ali je pristup sa druge strane veoma jednostavan, stazom koja zaobilazi Krš i ulazi u šumu. Trek kreće od same crkve ispred koje se može parkirati vozilo, prolazi pored starog groblja iz 17.veka (nažalost potpuno zarslog) i nakon poslednjih kuća skreće levo u šumu. Do samog grebena ima svega oko 1,5 km i stiže se lako i brzo. Sa grebena se pruža predivan pogled na Gružansko Jezero i celu Šumadiju. Vrlo blizu na levoj strani grebena nalazi se mali drveni krst (koji je bio srušen kada smo došli pa smo ga namestili ponovo) koji bi trebalo da predstavlja najvišu tačku Boračkog Krša (515 m.n.v.). Do njega bi uz malo muke svako mogao da stigne dok se za nastavak grebenom mora malo više potruditi. Dobar deo grupe je prošao još dalje nakon čega smo se vratili i krenuli ka desnoj strani grebena koja je još atraktivnija, sa brojnim figurama koje je nekada vulkanska masa izvajala u stenama. Kratko se vraćamo kroz šumu i ponovo izlazimo na stene. Najpre imamo jedan silazak koji je malo nezgodniji ako je veća grupa ljudi ali na sreću postavljeni su klinovi pa smo postavili uže kako bi grupa brže sišla kroz ovaj prvi deo. Posle toga je jedan usek koji treba popeti mada oni vičniji mogu naći i drugu opciju. Sledi još jedan silazak i dolazi se podno stene na kojoj je veliki krst i penjanje na nju predstavlja šlag na tortu ove prelepe akcije. Planinarima vičnim stenama to neće predstavljati veliki problem mada za prosečnog planinara nije nimalo jednostavno. Na steni pored krsta nema mesta za veliki broj ljudi te treba biti oprezan. Nakon toga sledi povratak do šume i nazad istim putem do početne tačke.

Spomen kompleks Takovski grm obuhvata prostor na kome je na Cveti 1815.godine srpski narod predvođen Knezom Milošem Obrenovićem doneo istorijsku odluku o nastavku borbe za oslobođenje  Srbije, čime je počelo stvaranje moderne srpske države. Na najlepšem mestu u Takovu mogu se videti: legendarni Takovski grm pod kojim je Knez Miloš izgovorio istorijske reči “Evo mene eto vas, rat Turcima”, prvi spomenik podignut u čast ustanika 1887.godine kao i spomenik iz novijeg vremena koji prikazuje Kneza Miloša i arhimandrita Melentija Popovića u momentu proglašenja ustanka.Obilazak spomen kompleksa u trajanju od oko 1h i pauza za odmor i osveženje u tradicionalnom restoranu Zapis koji se nalazi na ulazu u kompleks. Poseta muzeju Drugog srpskog ustanka u  Takovu.


Manastir Vraćevšnicu 

Manastir Vraćevšnicu  je po predanju, podigao  srpski vlastelin Radič Postupović   u znak zahvalnosti Bogu što su se svi meštani  iz kosovskog boja vratili živi i zdravi pa je po tome njihovo selo na putu izmedju Gornjeg Milanovca i Kragujevca nazvano Vraćevšnica. Ne zna se tačna godina izgradnje ali se navodi da je to bilo pre 1428.U  crkvi  posvećenoj Svetom Đorđu održana je na Đurđevdan 1818. godine skupština na kojoj je doneta istorijska odluka da se Kragujevac proglasi za prvu prestonicu nove srpske države. U porti manastira  Knez Mihailo je 1860. obnovio srušeni Milošev  Konak u kome se danas mogu  videti  vredni portreti i originalni predmeti iz doba Obrenovića. U dvorištu manastira sahranjena je majka Kneza Miloša Baba Višnja


upit@travelklub.rs (upiti i rezervacije) office@travelklub.rs (saradnje) 011/2630-791 065/8089-351
rad.danom: 10h-18h; vikendom ne radimo Pjarona de Mondezira 36, Beograd @ 2013-2025 TRAVEL KLUB - All rights reserved.
ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI
Sadržaj na sajtu je informativnog karaktera. Za tačne informacije molimo da nas pozovete ili nam pošaljete e-mail. Sadržaj na sajtu može biti postavljen i od strane trećih osoba. Ukoliko neki deo sadržaja (tekst, video, fotografija, vizual ili nešto slično) narušava nečiju privatnost, autorska prava i intelektualnu svojinu, molimo da nas kontaktirate. Isti će biti automatski uklonjen ili potpisan uz saglasnost autora. Hvala na razumevanju.